3Mi je objavljujemo kao Kur'an, na arapskom jeziku, da biste razumjeli,
4a on je u Glavnoj Knjizi, u Nas, cijenjen i pun mudrosti.
5Zar da odustanemo da vas opominjemo zato što svaku mjeru zla prelazite?
6A koliko smo Mi prijašnjim narodima vjerovjesnika poslali
7i nijedan im vjerovjesnik nije došao, a da mu se nisu narugali!
8Zato smo uništavali one koji su od ovih moćniji bili, a ranije su isticane vijesti o narodima drevnim.
9A ako ih upitaš ko je stvorio nebesa i Zemlju, oni će, sigurno, reći: 'Stvorio ih je Allah' – Da, Silni i Sveznajući,
10Onaj koji vam je Zemlju kolijevkom učinio i po njoj vam prolaze stvorio, da stignete kuda naumite;
11Onaj koji s neba s mjerom spušta vodu, pomoću koje u život vraćamo mrtve predjele – tako ćete i vi biti oživljeni;
12Onaj koji stvara stvorenja svake vrste i daje vam lađe i kamile da putujete,
13da se leđima njihovim služite i da se, kad na njima jahali budete, blagodati Gospodara svoga sjetite i da reknete: 'Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam one služe, mi to sami ne bismo mogli postići,
14i mi ćemo se, sigurno, Gospodaru svome vratiti!'
15A oni Njemu od robova Njegovih pripisuju dijete. Čovjek je, zaista, očiti nezahvalnik.
16Zar da između onih koje On stvara uzima Sebi kćeri, a vas da daruje sinovima? –
17a kad nekog od njih obraduju viješću da mu se rodila onā koju pripisuje Milostivom, lice mu se pomrači i postaje potišten.
18Zar one koje u ukrasima rastu i koje su u prepirci bespomoćne?
19Oni meleke, koji su robovi Milostivoga, ženama nazivaju. Zar su oni prisustvovali stvaranju njihovu? – Njihova tvrđenja biće zapisana i oni će odgovarati!
20'Da Milostivi hoće' – govore oni – 'mi im se ne bismo klanjali.' Oni o tome ništa ne znaju, oni samo lažu.
21Zar smo im prije Kur'ana dali Knjigu pa se nje pridržavaju?
22Oni čak govore: 'Mi smo zatekli pretke naše kako ispovijedaju vjeru i prateći ih u stopu mi smo na Pravom putu.'
23I eto tako, prije tebe, Mi ni u jedan grad nismo poslanika poslali, a da oni koji su raskošnim životom živjeli nisu govorili: 'Zatekli smo pretke naše kako ispovijedaju vjeru i mi ih slijedimo u stopu.'
24'Zar i onda' – govorio bi on – 'kad vam ja donosim bolju od one koju ste od predaka vaših upamtili?' A oni bi odgovarali: 'Ne vjerujemo mi u ono što je po vama poslano!'
25I Mi smo ih kažnjavali, pa vidi kako su skončali oni koji su poslanike u laž ugonili.
26A kad Ibrahim reče ocu svome i narodu svome: 'Nemam ja ništa s onima kojima se vi klanjate,
27ja se klanjam samo Onome koji me je stvorio, jer će mi On, doista, na Pravi put ukazati' –
28On učini riječi Tevhida trajnim za potomstvo svoje, da bi se dozvali.
29A Ja sam dopustio ovima, a i precima njihovim, da uživaju sve dok im nije došla Istina i Poslanik očevidni.
30A sada, kada im Istina dolazi, oni govore: 'Ovo je vradžbina, i mi u nju nikako ne vjerujemo!'
31I još kažu: 'Trebalo je da ovaj Kur'an bude objavljen kakvom uglednom čovjeku iz jednog od ova dva grada!'
32Zar oni da raspolažu milošću Gospodara tvoga? Mi im dajemo sve što im je potrebno za život na ovome svijetu i Mi jedne nad drugima uzdižemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge služili. – A milost Gospodara tvoga bolja je od onoga što oni gomilaju.
33A da neće svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kuća onih koji ne vjeruju u Milostivog od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju,
34i vrata kuća njihovih i divane na kojima se odmaraju,
35i ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uživanje u životu na ovome svijetu, a onaj svijet u Gospodara tvoga biće za one koji budu Njegova naređenja izvršavali, a Njegovih zabrana se klonili.
36Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veličao, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu on nerazdvojni drug postati;
37oni će ih od Pravoga puta odvraćati, a ljudi će misliti da su na Pravome putu.
38I kada koji dođe pred Nas, reći će: 'Kamo sreće da je između mene i tebe bila tolika razdaljina kolika je između istoka i zapada! Kako si ti bio zao drug!'
39Toga dana vam neće biti od koristi to što ćete u muci zajedno biti, kad je jasno da ste druge Allahu ravnim smatrali.
40Zar ti da dozoveš gluhe i uputiš slijepe i one koji su u očitoj zabludi?!
41Ako bismo ti dušu uzeli, njih bismo, sigurno, kaznili,
42ili, kad bismo ti htjeli pokazati ono čime im prijetimo – pa Mi njih možemo svakom kaznom kazniti.
43Zato se drži onoga što ti se objavljuje, jer ti si, uistinu, na Pravome putu.
44Kur'an je, zaista, čast tebi i narodu tvome; odgovaraćete vi.
45Pogledaj u odredbama objavljenim poslanicima Našim, koje smo prije tebe slali, da li smo naredili da se, mimo Milostivog, klanjaju božanstvima nekakvim.
46Još davno Mi smo poslali Musaa sa znamenjima Našim faraonu i glavešinama njegovim, i on je rekao: 'Ja sam, doista, Gospodara svjetova poslanik!'
47I pošto im je donio znamenja Naša, oni su ih, odjednom, počeli ismijavati.
48I Mi smo im dokaze pokazivali, sve jedan veći od drugog, i na muke smo ih stavljali ne bi li se dozvali.
49'O ti čarobnjače!' – govorili su oni – 'zamoli Gospodara svoga, u naše ime, na temelju tebi datog obećanja, mi ćemo, sigurno, Pravim putem poći!'
50A čim bismo ih nevolje oslobodili, začas bi obavezu prekršili.
51I faraon obznani narodu svome: 'O narode moj' – reče on – 'zar meni ne pripada carstvo u Misiru i ovi rukavci rijeke koji ispred mene teku, shvaćate li?
52I zar nisam ja bolji od ovog bijednika koji jedva umije govoriti?
53Zašto mu nisu stavljene narukvice od zlata ili zašto zajedno sa njim nisu došli meleki?'
54I on zavede narod svoj, pa mu se pokori; oni su, doista, bili narod grješni.
55A kad izazvaše Naš gnjev, Mi ih kaznismo i sve ih potopismo,
56i učinismo ih primjerom i poukom narodima kasnijim.
57A kad je narodu tvome kao primjer naveden sin Merjemin, odjednom su oni, zbog toga, zagalamili
58i rekli: 'Da li su bolji naši kumiri ili on?' A naveli su ti ga kao primjer samo zato da bi spor izazvali, jer su oni narod svađalački.
59On je bio samo rob koga smo Mi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim učinili,
60a da hoćemo, mogli bismo neke od vas u meleke pretvoriti da vas oni na Zemlji naslijede;
61i Kur'an je predznak Smaka svijeta, zato nikako ne sumnjajte u nj i slijedite uputstvo Moje, to je Pravi put,
62i neka vas šejtan nikako ne odvrati, ta on vam je, doista, neprijatelj otvoreni.
63A kad je Isa očita znamenja donio, on je rekao: 'Donosim vam mudrost i dolazim da vam objasnim ono oko čega se razilazite. Zato se Allaha bojte i meni se pokoravajte,
64Allah je moj i vaš Gospodar, pa se Njemu klanjajte, to je Pravi put!'
65Ali su se stranke između sebe podvojile, pa neka iskuse nesnosnu patnju na Dan bolni oni koji o Njemu krivo govore!
66Zar ovi čekaju da im Smak svijeta iznenada dođe, a oni bezbrižni?
67Tog Dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili:
68'O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati;
69oni koji su u ajete Naše vjerovali i poslušni bili –
70uđite u Džennet, vi i žene vaše, radosni!'
71Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti.
72'Eto, to je Džennet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radili,
73u njemu ćete svakovrsnog voća imati od kojeg ćete nekō jesti.'
74A nevjernici će u patnji džehennemskoj vječno ostati,
75ona im se neće ublažiti i nikakve nade u spas neće imati.
76Nismo im nepravedni bili, oni su sami sebi nepravdu nanijeli.
77Oni će dozivati: 'O Malik! Neka Gospodar tvoj učini da umremo!' – a On će reći: 'Vi ćete tu vječno ostati!'
78Mi vam Istinu šaljemo, ali većini vam je Istina odvratna.
79Ako oni pletu zamke, i Mi ćemo zamke njima postaviti.
80Zar oni misle da Mi ne čujemo šta oni nasamo razgovaraju i kako se među sobom dogovaraju? Čujemo Mi, a izaslanici Naši, koji su uz njih, zapisuju.
81Reci: 'Kad bi Milostivi imao sina, ja bih se prvi klanjao!
82Neka je uzvišen Gospodar nebesa i Zemlje, Onaj koji svemirom vlada i koji je iznad onoga kako Ga oni opisuju!'
83Zato ih ostavi neka se iživljavaju i zabavljaju dok ne dožive Dan kojim im se prijeti,
84On je Bog i na nebu i na Zemlji, On je Mudri i Sveznajući!
85I neka je uzvišen Onaj čija je vlast na nebesima i na Zemlji, i između njih, On jedini zna kada će Smak svijeta biti, i Njemu ćete se svi vratiti!
86Onī kojima se oni, pored Njega, klanjaju – neće se moći za druge zauzimati; moći će samo oni koji Istinu priznaju, oni koji znaju.
87A ako ih zapitaš ko ih je stvorio, sigurno će reći: 'Allah!' Pa kuda se onda odmeću?
88I tako mi Poslanikovih riječi: 'Gospodaru moj, ovo su, zaista, ljudi koji neće vjerovati!' –
89ti se oprosti od njih i reci: 'Ostajte u miru!' – ta sigurno će oni zapamtiti!
