﷽1Tako mi onih koji dahćući jure,
2pa varnice vrcaju,
3i zorom napadaju,
4i dižu tada prašinu
5pa u njoj u gomilu upadaju –
6čovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan
7i sam je on toga, doista, svjestan,
8i on je, zato što voli bogatstvo – radiša.
9A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u grobovima
10i kada iziđe na vidjelo ono što je u srcima,
11Gospodar njihov toga Dana, sigurno, sve znati o njima?